Od neprospavanih noći do osjećaja da uvijek moraju biti dostupne, majke svakodnevno nose teret koji često ostaje nevidljiv. Upravo o tome razgovaralo se na zagrebačkom panelu „Sat više za mamu“, koji je otvorio pitanje koliko prostora žene zapravo imaju za vlastite potrebe.
Pomicanje sata na zimsko računanje vremena ovog nam vikenda donosi jedan sat više. Barem na papiru. Za roditelje male djece dodatnih 60 minuta često ne znači dulje spavanje, već samo još jednu promjenu u ionako zahtjevnom dnevnom ritmu.
No, upravo taj jedan sat poslužio je kao povod za razgovor o temi koja se rijetko otvara bez osjećaja krivnje: vremenu koje majke žele posvetiti sebi.
U zagrebačkom prostoru JS Atelier održan je panel „Sat više za mamu“, u organizaciji Philips Aventa, na kojem su majke i stručnjakinje razgovarale o emocionalnoj iscrpljenosti, očekivanjima okoline i svakodnevnom pritisku da u svemu budu uspješne.
Kada je biti dobra mama postalo isto što i biti savršena?
Društvene mreže pune su prizora urednih domova, nasmijane djece i majki koje, barem na fotografijama, uspijevaju uskladiti posao, obitelj, prijatelje i vrijeme za sebe. Ono što ostaje izvan kadra često je znatno drukčije.
Prema istraživanju koje je predstavio Philips Avent, čak 86 posto majki osjeća pritisak da moraju biti savršene. Iako u priopćenju nisu navedeni metodologija i veličina uzorka istraživanja, podatak otvara važno pitanje: koliko očekivanja koja se postavljaju pred majke utječu na njihovu svakodnevicu?
O tome su razgovarale psihologinja Karla Lončarić Bašić, suosnivačica udruge „kako si?“, i Gabriela Olujić, majka dvoje male djece, uz moderatoricu Jelenu Ribić Pavelić, spisateljicu i osnivačicu pokreta „Ponekad“.
„Majčinstvo je predivno, no ujedno i jedna od najzahtjevnijih uloga u životu. Danas smo ovdje kako bismo skinule filtere savršenstva, smanjile pritisak i iskreno razgovarale o onome što se događa iza zatvorenih vrata svakog doma“, poručila je Jelena Ribić Pavelić.
Jedna od važnijih tema razgovora bio je koncept „dovoljno dobre mame“, koji je objasnila psihologinja Karla Lončarić Bašić. Riječ je o pristupu koji prihvaća da roditeljstvo ne zahtijeva savršenstvo i da pogreške, umor ili potreba za predahom ne umanjuju kvalitetu roditeljske brige.
Nevidljivi posao koji ne završava kada djeca zaspu
Roditeljstvo uključuje mnogo više od hranjenja, presvlačenja, odlazaka liječniku ili uspavljivanja djece. Netko mora razmišljati o tome što nedostaje u kući, kada je sljedeći pregled, što treba pripremiti za vrtić i kako organizirati obiteljske obveze.
Taj stalni proces planiranja, pamćenja i predviđanja potreba često se opisuje kao mentalni teret roditeljstva.
Problem nastaje kada većina tih zadataka, uključujući i samu odgovornost za njihovu organizaciju, ostane na jednoj osobi.
Na panelu je posebno istaknuta važnost ravnopravne podjele obveza između partnera, ali i podrške obitelji i prijatelja.
Gabriela Olujić govorila je o vlastitom iskustvu usklađivanja poslovnog i obiteljskog života s dvoje male djece. Kao važan dio svakodnevne organizacije izdvojila je podjelu roditeljskih uloga sa suprugom, uz pomoć tehnologije koja može olakšati pojedine zadatke.
Ipak, pitanje podjele odgovornosti mnogo je šire od praktičnih pomagala. Pomoć ima najveću vrijednost kada majka ne mora svaki put iznova objašnjavati što treba napraviti ili tražiti da netko preuzme dio obveza.
Zašto je majkama teško tražiti pomoć?
Jedna od tema koja je izazvala posebno zanimanje bila je emocionalna iscrpljenost.
Psihologinja Karla Lončarić Bašić upozorila je na važnost prepoznavanja ranih znakova iscrpljenosti i izgaranja te govorila o razlozima zbog kojih majke često odgađaju vlastite potrebe.
Za mnoge žene odlazak na kavu, trening ili nekoliko sati odmora zahtijeva prethodnu organizaciju cijelog kućanstva. Čak i kada uspiju pronaći slobodno vrijeme, nerijetko ga prati osjećaj da bi trebale raditi nešto korisnije.
U razgovor su se uključile i majke iz publike, među kojima su bile Maša Zibar, Ines Goda Forjan, Karla Rinčić, Iva Vuletić, Rita Rumora i druge poznate gošće.
Njihova iskustva dodatno su otvorila prostor za razgovor o svakodnevici koja nije uvijek onakva kakvom se predstavlja na društvenim mrežama.
Sat vremena za sebe ne bi trebao biti luksuz
Prema podatku koji Philips Avent koristi u kampanji #ShareTheCare, svaka druga majka noću gubi više od dva sata sna. Iako nisu navedeni detalji istraživanja na kojem se podatak temelji, nedostatak sna bio je jedna od važnih tema susreta.
Zato simbolika dodatnog sata ovog vikenda ima posebno značenje.
Sat vremena za šetnju, čitanje knjige, druženje s prijateljicama ili jednostavno odmor bez prekidanja ne bi trebao biti nešto što majka mora zaslužiti tek kada ispuni sve ostale obveze.
Upravo je to jedna od poruka zagrebačkog susreta. Briga o djeci i briga o sebi mogu postojati istodobno, ali za to je potrebna stvarna podrška okoline.
Možda je zato važnije od pitanja kako majka može pronaći još jedan sat u danu postaviti ono drugo: tko joj može pomoći da taj sat doista bude njezin?