Blanka Vlašić, Ana Gruica Uglešić, Tatjana Jurić i brojna poznata imena u Splitu su razgovarali o životnim promjenama, pritisku uspjeha, odnosima i očekivanjima koja često sami sebi namećemo.
Koliko često imamo osjećaj da bismo trebali biti bolji, uspješniji, ljepši ili zadovoljniji? I gdje je granica između osobnog razvoja i neprestanog pokušaja da na sebi nešto promijenimo? Upravo su takva pitanja bila među zanimljivijim temama splitskog izdanja projekta Novi horizonti Ane Radišić, održanog 14. i 15. listopada u hotelu Briig.
Tijekom dva dana događanje je okupilo više od 300 posjetitelja i više od 20 govornika iz svijeta sporta, medija, poduzetništva i javnog života. Iako su sudionici dolazili iz različitih profesionalnih sredina, razgovori su se često vraćali na slične teme: osobna očekivanja, nesigurnosti, promjene prioriteta i život izvan profesionalnih uloga po kojima ih javnost poznaje.
Moramo li stalno raditi na sebi?
Jedan od zanimljivijih razgovora već je svojim naslovom otvorio pitanje koje se posljednjih godina sve češće pojavljuje u raspravama o ljepoti i osobnom razvoju: „Radiš li na sebi – ili stalno popravljaš sebe?“
Neda Vuković, dr. Danica Kesić i Tea Mamut razgovarale su o perfekcionizmu, estetskim intervencijama, profesionalnom iscrpljivanju i uspoređivanju s drugima.
Riječ je o temama koje posebno dolaze do izražaja u vremenu kada društvene mreže svakodnevno nude nove standarde izgleda, uspjeha i životnog zadovoljstva. Briga o sebi postala je važan dio suvremenog načina života, ali istodobno otvara pitanje može li i sama postati još jedna obveza koju osjećamo da moramo ispuniti.
Uz razgovore, prvi dan uključivao je i praktične radionice. Daria Ćurko vodila je disanje i meditaciju, Lea Senjak pilates, dok su Ana Gruica Uglešić i Neda Vuković održale radionice art terapije i logoterapije.
Blanka Vlašić o životu nakon vrhunskog sporta
Drugi dan donio je razgovore o identitetu i promjenama koje nastupaju kada završi jedno važno životno razdoblje.
Blanka Vlašić, Dino Levačić i Sven Maretić govorili su o porazima, roditeljstvu i životu nakon vrhunskog sporta. Za sportaše koji su godinama gradili svakodnevicu oko treninga, natjecanja i rezultata, promjena profesionalnog smjera često znači i ponovno definiranje vlastitog identiteta.
Pitanje tko smo izvan posla kojim se bavimo pritom nadilazi sport. Jednako je relevantno za svakoga tko prolazi kroz promjenu karijere, prekid dugogodišnjeg odnosa ili razdoblje u kojem dotadašnji životni prioriteti više nemaju isto značenje.
O ambiciji, ženstvenosti, partnerstvu i pravu na promjenu životnog i profesionalnog smjera govorila je i Ana Gruica Uglešić.
U drugom dijelu programa Zdravko Marić, Aljoša Asanović i Petar Metličić razgovarali su o pritisku, porazima i upornosti, dok su Kristina Čirjak, Dora Predojević i Kristina Barbarić-Babić otvorile pitanje odnosa između autentičnosti, privatnosti i odgovornosti prema publici.
Koliko privatnosti ostaje kada živimo pred publikom?
Vidljivost u javnosti bila je još jedna važna tema Novih horizonata. Ana Miščević, Tatjana Jurić i Bruno Kovačević u završnom su razgovoru govorili o zamjenjivosti, gubitku, autentičnosti i osjećaju vlastite vrijednosti izvan profesionalnog statusa.
U vremenu kada se osobni i profesionalni identitet sve više preklapaju, osobito na društvenim mrežama, granica između onoga što želimo podijeliti i onoga što želimo zadržati za sebe postaje sve važnija.
Razgovori su otvorili i pitanje koliko se poistovjećujemo s poslom, javnom slikom ili uspjehom te što se događa kada se te okolnosti promijene.
Ana Radišić: Željela sam ponovno probuditi iskru
Središnja tema ovogodišnjeg programa bila je „Iskra koja pokreće sve“, zamišljena kao polazište za razgovore o motivaciji, odlukama i onome što nas pokreće kroz različita životna razdoblja.
„Novi horizonti nisu zamišljeni samo kao mjesto na kojem govorimo o uspjesima, već i o svemu onome što stoji iza njih, odlukama, padovima, ljudima i vrijednostima koje nas nose“, istaknula je Ana Radišić nakon završetka događanja.
Dodala je kako su je posebno iznenadili povjerenje i otvorenost koji su se razvili među sudionicima i publikom, a koje nije moguće unaprijed predvidjeti programom.
Splitsko izdanje Novih horizonata tako je otvorilo prostor za razgovore koji se rijetko uklapaju u uobičajene intervjue s poznatim osobama. Umjesto isključivog naglaska na profesionalnim postignućima, u središtu su se našla iskustva koja su tim postignućima prethodila ili su došla nakon njih.
Iz dvodnevnog programa nastalo je 11 podcasta, koji će tijekom idućih mjeseci biti objavljivani na digitalnim kanalima Ane Radišić.
A možda je upravo pitanje s početka događanja ono koje najviše vrijedi ponijeti kući: koliko onoga što nazivamo radom na sebi doista proizlazi iz naših želja, a koliko iz očekivanja koja pokušavamo zadovoljiti?
