Blagdani su iza nas, ali njihove posljedice nerijetko ostaju još tjednima – u obliku umora, nadutosti, manjka energije i, vrlo često, promjena na koži. Ten koji djeluje sivkasto, beživotno, osjetljivije područje oko očiju, izraženije pore ili sitne upale mnogi primijete već početkom siječnja. I dok se o „detoksu“ organizma nakon blagdana govori gotovo ritualno, rijetko se spominje da jedan od glavnih krivaca – šećer – ne utječe samo na liniju i razinu energije, nego i na izgled lica.
Što se zapravo događa u tijelu kada pretjeramo sa slatkim?
Tijekom prosinca i početkom siječnja prosječan unos šećera višestruko raste: kolači, čokolade, alkoholna pića, zaslađeni napitci i „usputni“ deserti postaju svakodnevica. Organizam to kratkoročno tolerira, ali dugoročno reagira nizom procesa koji se odražavaju i na kožu.
„Česti skokovi glukoze i inzulina potiču upalne procese u organizmu i mogu dovesti do pojačanog lučenja sebuma, pojave akni i osjetljivosti kože. Istovremeno, višak šećera sudjeluje u procesu glikacije, pri čemu se oštećuju kolagen i elastin, što kožu čini manje elastičnom, umornom i sklonijom ranijem starenju. Prekomjeran unos šećera također može narušiti ravnotežu crijevne mikrobiote i potaknuti zadržavanje tekućine, što se na licu očituje sivkastim tenom, natečenošću i naglašenim podočnjacima. Smanjenje dodanih šećera i povratak uravnoteženoj prehrani već nakon nekoliko tjedana može vidljivo poboljšati izgled i kvalitetu kože,“ ističe Alma Bunić, dipl.ing.univ.spec.nutr.
Lice kao ogledalo prehrambenih navika
Koža lica osobito je osjetljiva jer je stalno izložena vanjskim utjecajima, a istovremeno odražava unutarnje stanje organizma. Kada je prehrana neuravnotežena, a unos šećera dugotrajno povišen, procesi obnove kože postaju sporiji, zaštitna barijera slabija, a ten neujednačen. Upravo zato dermatolozi i nutricionisti sve češće govore o potrebi dvojakog pristupa: promjeni životnih navika i ciljanoj njezi kože.
Na tom spoju prehrane, životnog stila i kozmetike posljednjih se godina razvijaju mali, specijalizirani brendovi koji ne obećavaju trenutačne „wow“ rezultate, nego dugoročnu stabilnost kože. Jedan od njih je i hrvatski brend BelDea, nastao iz farmaceutskog iskustva i osobne priče osnivačice Božice Međugorac. Brend je razvijen na tzv. slow-age filozofiji – pristupu koji se ne fokusira samo na prekrivanje bora, nego na procese u pozadini starenja kože, među kojima je i utjecaj šećera na strukturu kolagena i elastina.
Bez agresivnih formulacija i kratkoročnih efekata, BelDea je svoju prvu liniju temeljila na ekstraktu biljke Ziziphus spina-christi, poznate po iznimnoj otpornosti na ekstremne uvjete. U kozmetici je cijenjena zbog zaštite kože od procesa glikacije uzrokovanih viškom šećera, očuvanja kolagena i elastina te jačanja kožne barijere. Bogata antioksidansima, pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i doprinosi umirivanju kože, podržavajući njezinu prirodnu ravnotežu, otpornost i zdrav izgled.
Minimalizam koji ima smisla
Ziziphus linija sastoji se od tri osnovna koraka – pjenice za čišćenje, seruma i kreme – osmišljena kao jednostavna rutina koja podržava kožu u razdobljima kada je organizam dodatno opterećen, poput postblagdanskog razdoblja. U kombinaciji s uravnoteženijom prehranom, više vode i sna, ovakav pristup može pomoći koži da se postupno vrati u ravnotežu – bez agresivnih pilinga ili preopterećivanja aktivnim sastojcima.
Siječanj kao realan „reset“
Za razliku od brzih detoks-planova koji često traju koliko i novogodišnje odluke, održiviji pristup uključuje male, ali dosljedne promjene:
- smanjenje industrijskog šećera
- više cjelovitih namirnica
- dovoljno sna
- umjerenu tjelesnu aktivnost
- i njegu kože koja podržava njezine prirodne mehanizme obnove
Koža će možda posljednja „progovoriti“, ali kada se jednom smiri, razlika je vidljiva: u tonu, teksturi i onom zdravom sjaju koji ne dolazi iz highlightera, nego iznutra. Ako ništa drugo, siječanj je idealan podsjetnik da lice ne pamti samo godine – nego i blagdane.