Kada briga o sebi postane još jedna obaveza: Treba li nam zaista savršena wellbeing rutina?

Osam sati sna, redoviti treninzi, zdrava prehrana, meditacija i vrijeme za sebe. Popis dobrih navika nikada nije bio duži, ali što kada nas i briga o vlastitom zdravlju počne umarati?

Postoji nešto pomalo proturječno u načinu na koji danas govorimo o brizi o sebi. Nikada nismo imali toliko savjeta o kvalitetnom životu, a istodobno se čini da nikada nismo imali toliko toga što bismo trebali raditi kako bismo se osjećali bolje.

Jutro bi trebalo započeti bez mobitela, uz čašu vode i nekoliko minuta tišine. Tijekom dana valjalo bi pronaći vrijeme za trening, kvalitetan obrok i šetnju. Navečer nas čekaju rutina njege kože, knjiga umjesto ekrana i odlazak na spavanje u razumno vrijeme. Sve to, naravno, između poslovnih obaveza, poruka, obitelji i društvenog života.

Na društvenim mrežama takav život često izgleda vrlo privlačno. No u stvarnosti, pokušaj da se pridržavamo baš svih preporuka može postati još jedan izvor pritiska.

Kada i odmor počnemo planirati kao posao

Wellbeing je posljednjih godina postao važan dio lifestyle kulture. Od pilates studija i rituala njege do dodataka prehrani i aplikacija za meditaciju, ponuda je sve veća, a interes za fizičko i mentalno zdravlje sve izraženiji.

Ipak, vrijedi se zapitati koliko nam tih navika doista koristi, a koliko ih prihvaćamo zato što imamo osjećaj da bismo trebali.

Primjerice, ako nakon napornog radnog dana preskočimo trening i odlučimo provesti večer kod kuće, znači li to da smo zanemarili vlastito zdravlje? Ili smo možda upravo tada prepoznali što nam je potrebno?

Dobra rutina trebala bi se prilagođavati našem životu, a ne zahtijevati da se cijeli život prilagodi njoj. Ponekad će to biti sat vremena fizičke aktivnosti, a ponekad obična šetnja, raniji odlazak na spavanje ili večer bez ikakvih planova.

Zašto sve više pažnje posvećujemo živčanom sustavu?

Uz fizičku kondiciju i izgled, sve više prostora u razgovorima o zdravlju zauzimaju mentalna ravnoteža, koncentracija i svakodnevni stres.

Razlog je prilično razumljiv. Čak i kada ne obavljamo fizički zahtjevan posao, tijekom dana obrađujemo velik broj informacija. Elektronička pošta, poruke, društvene mreže, poslovni zadaci i stalna dostupnost otežavaju odvajanje vremena u kojem od nas nitko ništa ne očekuje.

Upravo zato kvalitetan san, redovito kretanje i uravnotežena prehrana imaju toliko važnu ulogu. Pritom se sve više govori i o pojedinim mineralima, osobito magneziju.

Magnezij doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava i normalnoj psihološkoj funkciji, dok cink doprinosi normalnoj kognitivnoj funkciji. Riječ je o njihovim poznatim fiziološkim ulogama, no to ne znači da će dodatni unos automatski poboljšati koncentraciju ili ukloniti posljedice stresa kod osoba koje već unose dovoljne količine tih minerala.

Magnezij više nije rezerviran samo za sportsku torbu

Magnezij se dugo najčešće povezivao s fizičkom aktivnošću i funkcijom mišića. Danas se u ponudi dodataka prehrani sve češće pojavljuju različiti kemijski oblici magnezija, uključujući magnezijev L-treonat.

Jedan od proizvoda koji koristi taj oblik je Dietpharm Neuro Strong hrvatskog brenda Dietpharm, proizveden u Popovači.

Njegov je glavni sastojak Magtein®, patentirani oblik magnezijeva L-treonata. Prema podacima proizvođača, preporučena dnevna doza sadrži 2.000 mg Magtein® magnezijeva L-treonata, što odgovara 144 mg elementarnog magnezija, te 15 mg cinka.

Proizvod dolazi u pakiranju od 30 pojedinačnih vrećica s praškom okusa maline. Preporučuje se jedna vrećica dnevno, a sadržaj se može konzumirati izravno ili otopiti u vodi.

Iako je magnezijev L-treonat zanimljiv predmet istraživanja, za sada nema dovoljno čvrstih kliničkih dokaza da upravo taj oblik magnezija kod zdravih osoba pouzdano poboljšava pamćenje, koncentraciju ili otpornost na stres u odnosu na druge oblike.

Dodaci prehrani mogu imati mjesto u svakodnevici kada za njima postoji potreba, ali ne mogu nadomjestiti san, kvalitetnu prehranu ili odmor.

Možda nam je dovoljno nekoliko dobrih navika

Umjesto još jedne ambiciozne liste, možda vrijedi početi s nekoliko jednostavnih stvari. Odlaziti na spavanje približno u isto vrijeme, redovito jesti, pronaći oblik kretanja u kojem uživamo i povremeno se udaljiti od ekrana.

Nema potrebe da svaki slobodan trenutak pretvaramo u priliku za osobni napredak. Ne mora svaka šetnja imati zadani broj koraka, niti svaki vikend mora biti ispunjen aktivnostima koje će nam pomoći da u ponedjeljak budemo produktivniji.

Možda je upravo mogućnost da ponekad ništa ne planiramo jedna od najvrjednijih stvari koje možemo učiniti za sebe.

Jer dobra briga o sebi trebala bi nam olakšati svakodnevicu, a ne stvarati osjećaj da stalno kasnimo za vlastitom idealnom verzijom.