Povremeni post sve je popularnija metoda koju ljudi koriste za gubitak kilograma i poboljšanje općeg zdravlja. No, kako točno post utječe na naše tijelo?
Povremeni post se razlikuje od terapijskog posta, koji podrazumijeva apstinenciju od čvrste hrane tijekom nekoliko dana. Povremeni post uključuje redovite pauze u prehrani.
Postoje različite varijacije povremenog posta, ali jedna od najpopularnijih metoda je 16/8 post. Ova metoda podrazumijeva post od 16 sati i konzumiranje hrane unutar 8-satnog prozora.
Tijekom posta dopušteni su samo voda, nezaslađeni čaj, crna kava ili tanka juha od povrća. Tijekom razdoblja prehrane može se teoretski konzumirati bilo što, ali treba paziti da se hrana ne bazira na nezdravim namirnicama i slatkišima, te da se povremeni post kombinira s raznolikom i zdravom prehranom.
Tijekom posta, kada tijelo ne dobiva hranu, počinje koristiti dostupne energetske rezerve. Prvo se troše zalihe ugljikohidrata, koje nazivamo glikogenske rezerve, a koje se uglavnom nalaze u mišićima i jetri. Ugljikohidrati se u tijelu razgrađuju na šećere koji pružaju energiju i važni su za metabolizam i funkcioniranje organa. Kada su zalihe ugljikohidrata pune, višak glukoze se pretvara u masnoće i pohranjuje u masne naslage.
Nakon nekoliko sati posta, tijelo prelazi na metabolizam masti. Počinje koristiti pohranjene masne rezerve kako bi održalo vitalne procese u tijelu. Ako post potraje dulje i masne rezerve se iscrpe, tijelo počinje koristiti proteine iz mišića kao izvor energije.
Međutim, važno je napomenuti da povremeni post obično ne dovodi do gubitka mišićne mase, osim ako se ne prakticira produljeni post.
Glavni cilj povremenog posta je korištenje masnih rezervi za energiju.
Povremeni post posebno cilja visceralnu masnoću koja se nalazi u području trbuha i može biti štetna za zdravlje. Pretjerana količina visceralne masnoće okružuje organe i probavne sustave, stvarajući pritisak i potencijalno pokrećući upalne procese ili uzrokujući visoki krvni tlak.
Povremeni post pomaže smanjiti ovu vrstu masnoće, smanjujući tako rizik od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja. Također poboljšava metabolizam i smanjuje otpornost na inzulin, što je važan faktor u razvoju dijabetesa tipa 2.
Kada jedemo, razina šećera u krvi raste, što dovodi do proizvodnje inzulina i hormona rasta IGF-1 u jetri. Povećana proizvodnja IGF-1 može rezultirati lošim izgledom kože. Povremeni post smanjuje proizvodnju IGF-1, što dovodi do poboljšanja izgleda kože.
Također se smanjuje proizvodnja upalnih tvari, što ne samo da poboljšava izgled kože, već također pomaže u sprječavanju autoimunih bolesti.
Povremeni post općenito djeluje kao tako da potiče proces čišćenja organizma iznutra. Potiče pomlađivanje stanica, jača zdravlje crijeva i podržava cjelokupno funkcioniranje tijela.
Povremeni post također pozitivno utječe na zdravlje mozga. Poboljšava pamćenje i potiče učenje. U srednjem vijeku, redovnici su prakticirali post kako bi očistili i ojačali tijelo i um. Namjerno su postili prije donošenja važnih odluka kako bi očistili misli i pronašli prave odgovore.
Povremeni post ne mora se provoditi tijekom određenog vremenskog razdoblja, već može biti trajna promjena prehrane.
Postoji mogućnost prilagodbe vremenskih intervala prema osobnim preferencijama. Na primjer, 5:2 metoda uključuje pet dana normalne prehrane i dva dana posta ili minimalne prehrane. Također postoji 1:1 metoda u kojoj se izmjenjuje jedan dan prehrane i jedan dan posta ili minimalne prehrane.
Zaključno, povremeni post može donijeti nekoliko potencijalnih prednosti za tijelo. Pomaže u smanjenju viška masnoće, poboljšava metabolizam, smanjuje otpornost na inzulin, poboljšava izgled kože, podržava zdravlje crijeva i potiče funkciju mozga. Iako povremeni post može biti učinkovita strategija za gubitak kilograma i poboljšanje zdravlja, važno je pristupiti mu pažljivo i održavati uravnoteženu i nutritivnu prehranu tijekom razdoblja povremenog posta. Kao i uvijek, preporučuje se konzultirati se s liječnikom prije započinjanja značajnih promjena u prehrani, posebno ako imate bilo kakve postojeće zdravstvene probleme.