Nakon dugog razdoblja tihe obnove, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno će primiti posjetitelje sredinom prosinca, vraćajući život u jedan od najposebnijih kutaka Gornjeg grada. Prostor koji je desetljećima čuvao intimu Meštrovićeva stvaralaštva sada se otvara u novom svjetlu, istodobno vjeran svojoj povijesti i osjetljivo usklađen s današnjim potrebama publike.
Obnovu je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, a novi stalni postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović. Arhitektonsko i likovno oblikovanje rezultat je suradnje Damira Gamulina, Antuna Sevšeka i Jasmina Ćemanovića iz Organiziranog oblikovanja. Zajedničkim su radom oblikovali prostor koji ponovno odiše atmosferom doma u kojem su se susretali obiteljski život i umjetnička disciplina, prostor u kojem je Meštrović stvarao okružen svojim najbližima.
Kuća i vrt na Gornjem gradu, s odvojenim ali duboko povezanim atelijerom, sada su jasno i pregledno oblikovani u tematske cjeline. Skulpture, crteži i brojni elementi njegova svakodnevnog stvaralaštva smješteni su tako da posjetitelju omoguće prirodan tijek kretanja, ali i osjećaj da ulazi u nečiji osobni svijet koji je velikodušno darovan javnosti.
Posebno je simbolično što će ulaz do kraja godine biti besplatan, kao svojevrsna dobrodošlica nakon gotovo tisuću dana odsutnosti publike.
Što je sve obnovljeno
Zgrada u Mletačkoj 8 zatvorena je 2022. godine zbog oštećenja nastalih nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Cjelovita obnova uključivala je novu drvenu i čeličnu krovnu konstrukciju, sanaciju svodova i zidova, obnovu pročelja, restauraciju kamenih detalja i izvornih elemenata interijera, prilagodbu osobama sa smanjenom pokretljivošću te značajna poboljšanja u protupožarnoj zaštiti.
Fundus je tijekom radova bio smješten u privremenoj čuvaonici, a istovremeno su Muzeji Ivana Meštrovića organizirali devet izložbi diljem Hrvatske i u Pragu, kako bi se umjetnički život nastavio unatoč zatvorenim vratima atelijera.
Obnova je provedena zahvaljujući sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a završena je u proljeće ove godine.
Novi stalni postav
Tematski raspored skulptura i dokumenata omogućuje jednostavno razumijevanje različitih faza Meštrovićeva stvaranja.
Klasično oblikovan atrij poziva na proučavanje razdoblja u kojem se kipar inspirirao antičkom i renesansnom tradicijom. Atelijer otkriva atmosferu rada, eksperimenta i suradnje, dok vrt ostaje prostor predaha i tišine, gotovo meditativan park skulptura.
Interpretacija je modernizirana, ali bez pretjerivanja u digitalnim efektima. Kuća i djela ostaju u središtu iskustva, kao što i priliči prostoru koji ima gotovo sakralnu tišinu i povijesnu važnost.
Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića. Njihova interpretacija nudi intimu, jasnoću i slojevito vođenje kroz umjetnikov život, od osobnih priča do širih povijesnih konteksta. Fleksibilni postamenti omogućuju povremene rotacije skulptura, što prostoru daje dinamičnost i omogućuje cikličke edukativne programe.
Povijest mjesta koje pripada hrvatskoj kulturi
Atelijer Meštrović zaštićeno je kulturno dobro smješteno u samom srcu Gornjeg grada. Kompleks dviju kuća kupio je Meštrović 1921. godine, a adaptaciju su vodili Viktor Kovačić i Harold Bilinić. Ulazna vrata izradio je Drago Ibler, a kasniju muzeološku preobrazbu potpisao je Miroslav Begović.
Darovnicom iz 1952. Meštrović je kuću s atelijerom poklonio hrvatskom narodu, zajedno s Galerijom Meštrović i Crikvinama Kaštilcem u Splitu te crkvom Presvetog Otkupitelja u Otavicama.
Zato je nadolazeće otvaranje događaj od posebne važnosti. Obnova ne donosi samo konzervatorski zahvat, već i novu mogućnost da posjetitelji upoznaju Meštrovića iz blizine, kroz prostor koji je istodobno bio njegov dom i njegovo utočište stvaranja.
Ovaj povratak Atelijera Meštrović znak je da se kulturni Zagreb, unatoč ranama potresa, ponovno povezuje s vlastitom poviješću i identitetom.
Sredinom prosinca vrata ponovno postaju otvorena i živa, spremna primiti one koji žele osjetiti blizinu jednog od najvažnijih hrvatskih umjetnika.
Foto: Damir Žižić